Preporuke i primjeri dobre prakse Savjeta mladih.

Piše: Sanja Tabori — 1. listopad, 2010.

Nakon osnivanja Savjeta mladih najbitniji segment djelovanja je uspostava dobrih odnosa sa ostalim tijelima u lokalnoj samoupravi kao i sa administrativnim tijelima (Upravni odjeli i sl.). Potrebno je izboriti što veću podršku i pomoć zaposlenika u lokalnoj samoupravi koji su spremni i mogu pomagati Savjetu mladih u radu. Ovo se odnosi na pripremu sjednica, dostave dokumenata i vođenje zapisnika na samim sjednicama te sve ostale administrativne poslove koji su propisani.

Iako je ovakva podrška propisana Zakonom o savjetima mladih, često se krši ili zanemaruje te su sami članovi primorani odrađivati administrativne zadatke, od čega ne treba bježati u početku, ali i paziti da se ne pretvori u standardan obrazac ponašanja.

Suradnja s drugim predstavničkim tijelima

Primjer dobre prakse je sudjelovanje i uključivanje Savjeta mladih Grada Križevaca u rad Gradskog poglavarstva i Gradskog vijeća Grada Križevaca. Članovi savjeta mladih pozivani su na sve sastanke ovih dvaju reprezentativnih tijela  te su im dostavljani svi i potpuni materijali kao i drugim sudionicima. Prilikom rasprava Savjet mladih ima mogućnost sudjelovanja u njima, ali bez prava glasa, čime se omogućava izravno sudjelovanje mladih u donošenju odluka. Ovakva praksa pokazala se iznimno važnom i poticajnom za rad članova savjeta. Jedini problem koji se javlja je nedefiniranost same odluke o sudjelovanju Savjeta mladih u ovim i sličnim tijelima, odnosno nepostojanje takve odluke. Tek kada se ona formalno donese ispred Gradskog vijeća  i time definira potrebna procedura, osigurati će se nesmetano sudjelovanje Savjeta koje sada počiva na dobroj i razvijenoj političkoj kulturi.

Sudjelovanje članova savjeta na sjednicama osigurava i dobru prepoznatiljivost mladih i samog savjeta kao ravnopravnog partnera ostalim dionicima u društvu. Nakon ovoga moguće je uključivanje članova Savjeta mladih i u druga povremena ili stalna radna tijela u lokalnoj samoupravi.

Ukoliko izostane ovakva inicijativa sa strane predstavničkog tijela (odnosno savjet mladih se ne poziva na sjednice), sam Savjet mladih mora periodički zahtijevati svoje uključivanje u rad ostalih predstavničkih tijela jer mu je to svrha i glavna zadaća.

Izrada programa i projekata

Savjeti mladih u svom radu ne bi trebali provoditi projekte i programe koji su namijenjeni organizacijama civilnog društva . Ipak, u velikom broju sredina upravo zbog nedostatka aktivnih mladih i jakih organizacija civilnog društva, Savjeti mladih predstavljaju dobru i često jedinu šansu da se mladi aktiviraju u nekoj sredini. Osiguravanjem sredstava i pružanjem administrativne podrške, izravno se osiguravaju svi preduvjeti za uspješan i kvalitetan rad. Često se u takvim malim sredinama koriste upravo Savjeti mladih za izradu i provođenje projekata i raznih aktivnosti.

Ovo je pogrešno i potencijalno dovodi do slabljenja i propadanja civilnog društva, najviše organizacija mladih.

Ipak, u suradnji Savjeta mladih i lokalnih udruga, moguće je provoditi programe i aktivnosti od koristi za širu zajednicu. Naime, u ovom slučaju Savjet mladih može lako i kvalitetno lobirati kod donosioca odluka za određeni projekt ili aktivnost. Nakon odobrenja, lokalna udruga mladih ili za mlade provodi predloženi program u sklopu svojih aktivnosti. Prilikom ovakvog rada potrebno je izbjeći sukob interesa, odnosno predlagati one programe koji su od koristi za što širi krug mladih, a ne za odreženu skupinu koja je bliska Savjetu. Ovo je definirano i u Zakonu o savjetima mladih točkom o sukobu interesa, ali potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se izbjegli negativne konotacije.

Primjer programa Mladi za mlade

Program “Mladi za mlade” namijenjen je prvenstveno srednjoškolskoj populaciji Grada Križevaca te služi aktiviranju mladih u javnom i civilnom životu. Prepoznata je potreba za aktivnijim uključivanjem srednjoškolaca u izradu projekata te poticanjem aktivizma i volonterizma u ranijoj dobi. Sam program zamišljen je tako da jednom mjesečno jedna srednja škola, odnosno učenici te škole, organiziraju događanja za svoje vršnjake i kolege učenike u prostoru Kluba Kulture uz stručno vodstvo zaposlenika te škole i osoblja Kluba Kulture. Program bi trajao od listopada do lipnja, čime bi svaka od tri srednje škole dobila po tri termina za održavanje programa svojih učenika. Aktivnosti bi se odvijale u večernjim satima, petkom ili subotom, u večernjim satima. Ovim programom pokušat će se potaknuti mlade srednjoškolske populacije da sami izražavaju svoje ideje i kreativnost te time dolaze do novih zamisli, a također i približiti ih i uputiti u resurse Kluba Kulture kao i u mogućnost ostvarivanja vlastitih ideja kroz izradu i rad na projektima i programima.

Trenutno se ovaj program provodi treću godinu i pokazuje odlične rezultate u aktiviranju mladih jer već nakon prve godine provođenja je osnovana nova udruga mladih “Glas mladih Križevci” koja se bavi promicanjem mladih nadarenih i uspješnih Križevčanki i Križevčana u svim područjima života. Također je porastao broj mladih koji se informiraju o mogućnostima sudjelovanja u raznim programima koji se nude na području Grada čime se ovaj program pokazao izrazito uspješnim.

Konkretna uloga Savjeta u ovom primjeru je osiguravanje kontakata između mladih srednjoškolaca, zaposlenika srednjih škola, Grada Križevaca kroz Savjet mladih i udruga mladih koje raspolažu resursima (prostor, oprema) koju mogu koristiti druge udruge i pojedinci za opće potrebe. Ovo se pokazalo jako uspješnim jer je samim udrugama dosta često teško uspostaviti suradnju sa srednjim školama i provoditi programe. Uključivanjem Savjeta mladih u ovu komunikaciju osigurava se efekt uključivanja “formalnih” struktura, odnosno Grada, čime se srednje škole lakše odlučuju na suradnju na ovakvim programima. Istovremeno, Savjet mladih osigurava prostor i mogućnost susreta srednjoškolaca s predstavnicima vlasti izvan školskog okruženja što je bitno za nesmetanu komunikaciju svih dionika.

Primjer Suradnje prilikom organiziranja Dana Maturanata

Obzirom da je matura velik životni korak pri kojem se maturanti opraštaju od srednjoškolskih dana i postaju zrele mlade osobe, želja je da ih se isprati u život adekvatnim programom koji će pamtiti i kojim će se grada iz kojeg dolaze sjećati u veselom i sjajnom svjetlu.

“Dan maturanata” započeo bi svečanim mimohodom povorke maturanata gradskim središtem od parkirališta Sportske dvorane do Crkve Sv. Ane. Tu bi uslijedio gradonačelnikov pozdrav te oproštajni govori ravnatelja i učenika. Potom bi maturanti nastavili u povorci do prostora Vojarne gdje bi se organiziralo “Malo olimpijsko selo maturanata” ili “OI maturanata” te cjelodnevni program za maturante koji bi uključivao razne igre po želji samih maturanata koje mogu uključivati cijeli niz aktivnosti. U večernjim satima u starom otvorenom kinu, danas parkiralištu, iza Doma HV-a, organizirao bi se cjelovečernji koncert za maturante i sve ostale građane kao pozdrav od maturanata i dobrodošlica ljetu. Alternativan prostor u slučaju kiše može biti prostor Kluba Kulture.

Savjet mladih u ovoj aktivnosti osigurava prostor dogovora između učenika srednjih škola, ravnatelja, Savjeta mladih i Grada. Prepoznata je potreba za osiguravanjem prostora za ovakvu komunikaciju jer ona se do sada nije ostvarivala između glavnih korisnika aktivnosti, srednjoškolaca i organizatora, Grada Križevaca. Savjet mladih organizira nekoliko sastanaka na kojima predstavnici učenika, ravnatelji i predstavnici Grada pregovaraju o aktivnostima i mogućem programu za Dan maturanata. Nakon ugovaranja programa Savjet mladih uglavnom ne preuzima aktivnosti organizacije samog Dana maturanata već to provodi Grad ili neka od udruga koje rade s mladima.

Primjer međunarodne suradnje Županijskog savjeta mladih:

Županija Koprivničko-križevačka članica je Skupštine europskih regija koja je unutar svojih tijela organizirala Regionalnu mrežu mladih, odnosno mrežu predstavnika mladih koji dolaze iz regija članica Skupštine europskih regija. Članovi savjeta mladih od nastanka ove paneuropske mreže aktivni su u njenom radu i organizaciji sastanaka. Pri tome veliku ulogu ima potpora Županije koja kroz sredstva savjeta mladih osigurava putne troškove sudionicima na Skupštinama. Ovakvom međunarodnom suradnjom potiče se rad mladih na loklanom nivou, razmjena iskustava i stvaranje partnerstava na paneuropskoj razini koji omogućavaju provedbu europskih projekata poput onih iz programa Mladi na djelu (Youth in Action) koji će Hrvatska u potpunosti implementirati od sljedeće godine.

U sklopu ovakve suradnje, a na prijedlog i inicijativu Savjeta mladih Koprivničko-križevačka županija priključila se suorganizaciji skupštine Regionalne mreže mladih koja se u proljeće 2010. održala u Hrvatskoj. Ovime se pokazala proaktivna potpora mladima u Županiji i na međunarodnoj razini te zasigurno postigla velika vidljivost Savjeta mladih, Županije i Hrvatske.

Nikola Buković

Povezana vijest: Održana radionica o osnivanju Savjeta mladih

Preporučamo pročitati.


Argonauta je član.