MURTERSKA EKO-PATROLA U „INSPEKCIJI“ KOD LOKALNIH RIBARA.

Piše: Ivana Marin — 6. svibanj, 2016.

Članovi Murterske eko-patrole ove su subote, 30. travnja 2016. učili o rastućem svjetskom problemu – pretjeranom izlovu  ribljeg fonda i doznali iz prve ruke kako održivo ribarstvo nudi rješenje za ovu globalnu prijetnju.

Stoljećima su se morska prostranstva smatrala neiscrpnim izvorom riba i proizvoda iz ribarstva. Danas znamo da se maksimalno lovi ili čak prekomjerno izlovljava više od ¾ ribljeg fonda. Mnoge su vrste, kao što su pacifička plavoperajna tuna i sabljarka, iznimno ugrožene i malobrojnije nego ikad. Veliki svjetski problem je i slučajni ulov. Kitovi, dupini i kornjače ne moraju se nužno loviti, ali se ubijaju kao slučajni ulov, kao nenamjerni nusproizvod ribolova, što je i besmislena smrt. Europska i svjetska mora i oceani te morski život i okoliš ugroženi su do mjere da se većina ribljih vrsta izlovljava preko granice koja ribi omogućava obnovu i oporavak. Poseban problem čine velike industrijske ribarice koje mahom love neselektivno i destruktivno i čiji ulov čini oko 80 posto ukupnog izlova. Neodrživo ribarstvo globalni je problem koji ne samo da negativno utječe na morske ekosustave, već pogađa i živote milijuna ljudi kojima riba predstavlja osnovni izvor hranjivih tvari.

U prostoru Argonaute voditelj Vice održao je prezentaciju o održivom ribarstvu. Članovi eko-patrole, uvijek željni novog znanja, imali su priliku saznati  razloge ugroženosti ribljeg fonda, te kako održivo ribarstvo nudi rješenje za ovaj brzorastući globalni problem. Nakon prezentacije djeca su izradila upitnik uz pomoć kojeg su krenuli u „inspekciju“. Intervjuirali su murterske ribare kako bi saznali brinu li se lokalni ribari o ribljem fondu u Jadranskom moru, te koriste li metode održivog ribarstva. Nakon što su doznali da se murterski ribari pridržavaju načela održivog ribarstava vratili su se u prostor Argonaute. Koristeći reciklirane materijale izradili su plakat na temu održivog ribarstava.

Održivo ribarstvo dovodi do značajnog oporavka ribljeg fonda i staništa. Zdrave riblje populacije i zdravi morski okoliš ključni su za dobrobit obalnih zajednica. Prazna mora dovode i do praznih želudaca i do praznih džepova. Osnivanjem zaštićenih morskih područja u kojima bi se ribama omogućila nesmetana reprodukcija, poštivanje lovostaja, kupnja ribljih proizvoda koji su ulovljeni ili uzgojeni na održivi način, te održiva akvakultura samo su neki od metoda održivog ribarstava koja mogu pridonijeti obnovi ribljeg fonda u svjetskim morima.

Nelson Mandela jednom je rekao: „Uvijek se čini nemogućim dok se to ne učini“. Zajedničkim odgovornim ponašanjem ovaj problem možemo poslati u ropotarnicu povijesti, te omogućiti našim potomcima da uživaju u istim blagodatima prirode u kojima danas uživamo i mi.

Sljedeća aktivnost vodi male ekologe „U more do koljena“. Djeca će izraditi morski herbarij, te na zabavan način učiti o obalnim i priobalnim stanovnicima Jadranskog mora.

Preporučamo pročitati.


Argonauta je član.