Eko patrola istražila mekušce Jadranskog mora.

Piše: Sanja Tabori — 23. studeni, 2016.

Vremenska prognoza prošle subote nije bila obećavajuća pa se Eko-patrola sastala u prostorijama udruge Argonauta kako bi naučila nešto o jednoj od najraznovrsnijih životinjskih vrsta na planeti- mekušcima. Sudionici su dobiti detaljne informacije o tri glavna tipa mekušaca- puževima, školjkašima i glavonošcima. Fokusirali smo se na puževe i mekušce sa vanjskom školjkom. Eko- patrola naučila je kako se ove životinje pokreću, jedu i dišu. Njihovo jednostavno tijelo sadržava malo mišićno stopalo koje im omogućava puzanje i tvrdu ljušturu koja štiti njihovo tijelo.

Postoji oko 240 vrsta školjkaša koji obitavaju u Jadranskom moru. Većina školjkaša živi uz obalu i u plićaku, zalijepljena na stijene ili zakopana u pijesku što omogućava lakši ulov istih. Većina ovih školjki može biti ulovljena rukom, bez ikakvih posebnih naprava, iz mora ili s obale. To ih čini lako dostupnim, tako da su one na žalost previše izlovljene zbog ukusnog mesa i aktraktivne ljušture koje mnogi čuvaju kao suvenir.

Za ovu radionicu koristili smo zbirku školjkaša koja se čuva u sklopu Edukacijskog centra udruge Argonauta. Zadatak za sudionike je bio pronaći, opisati i klasificirati petnaest različitih školjkaša Jadranskog mora. Prije nego su patrolaši pristigli na eko-patrolu, sakrili smo sve školjke u kutiju i postavili ih na njihovo mjesto prebivališta- u pijesak, na kamen ili u morsku travu. Svaka kutija predstavljala je morsko stanište puževa ili školjkaša. Sudionici su prepoznavali školjke (oblik, boja, dužina itd.). Koristili su se stručnom literaturom koja im je pomogla u prepoznavanju pojedine vrste.

Nakon završetka zadatka, pogledali smo kratak film o ovim zanimljivim životinjama. Video nam je pomogao bolje razumjeti život glavonožaca i kako se oni pokreću.

Kraj radionice ostavili smo za diskusiju o prstacima. Ovi školjkaši rađaju se u stijenama i rastu jako sporo. U priobalnom dijelu Hrvatske njihovo izlovljavanje je strogo zabranjeno još od 1995. Neke vlade su postrožile sakupljanje ovih školjki ili čak proglasili njihov izlov potpuno ilegalnim, kako bi sačuvali stijene i kamenje u kojima žive. Izlovljavanje ovih školjki dovodi do uništavanja obale. Zemlje koje su zabranile izlov prstaca su Italija, Slovenija, Francuska, Grčka, Crna Gora i druge zemlje, članice Bernske konvencije (Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa) i Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). Za sam kraj odigrali smo par društvenih igara u dvorištu udruge.

Preporučamo pročitati.


Argonauta je član.