FOSILI OTOKA MURTERA.

Piše: Sanja Tabori — 14. prosinac, 2016.

Kad smo prošlu subotu ujutro 10. prosinca 2016. protrljali oči i pogledali kroz prozor nismo mogli baš mnogo vidjeti – magla je zavila u bijelo naš mali otok! A mi planirali  radionicu Eko-patrole na terenu!? No prosinačko je sunce brzo rasčistilo ariju i u 10:00 na Gradini je već sjalo. Eko-patrola je bila spremna za još jednu malu avanturu.

Našli smo se na Gradini sa zadatkom potrage za tragovima prošlosti – ali ne one antičke po kojoj je Gradina, odnosno Colentum poznat već mnogo davnije – zanimali su nas fosili! Cilj nam je bio razumijeti što su fosili I kako nastaju a za to smo se morali vratiti nekoliko milijuna godina u prošlost. Priča je u našem zavičaju počela u doba kreiranja Jadranskog mora, doba Trijasa, prije više od 200 milijuna godina. Proces se nastavio kroz razdoblje Krede kada je nastala velika većina današnjih fosila.

Ali što su fosili?  Fosili su ostaci nekad živućih organizama – biljaka ili životinja a fosilizacija je proces koji omogućuje njihovo nastajanje. Oni su dokaz o postojanju drugog svijeta u davnoj prošlosti.

Kako nastaju fosili? Postoji nekoliko načina na koji ostaci biljaka ili životinja mogu biti očuvani kao fosili, a za svaki je bilo potrebno puno sreće ili slučajnih okolnosti u trenutku ugibanja dotične/og, trebaju biti sačuvani u izvornom položaju i obliku na mjestu gdje je mrtvi organizam odložen – zaštičeni od atmosferskih utjecaja (npr. u mulju, ispod pijeska itd.). S vremenom kalup/otisak ispune kristali različitih minerala i naš fosil je gotov. Međutim, taj fosil je zakopan duboko u slojevima zemlje i tek kasnije, nakon nekoliko milijuna godina, uslijed erozije ili uzdizanja tla, fosili budu izloženi na površini te ih paleontolozi pronalaze i proučavaju. Vidimo, dakle, da fosili mogu biti samo otisci organizama, no često paleontolozi nalaze i cijele kosti uginulih životinja, pošto one zapravo najčešće i ostaju, nakon što se mekano tkivo organizma razgradilo. I kosti će se također jednom razgraditi, a koštano tkivo će se postepeno zamijeniti mineralima.

Puno se zahvaljujemo našem volonteru i prijatelju Lovri Skračiću koji osim što nam je pomogao s literaturom, pokazao nam je i svoju zbirku fosila zvanih rudisti, koje je pronašao na otoku Kornatu. Rudisti su jedni od najuobičajnijih fosila iz doba Krede, to su ostaci pradavne životinje slične meduzi.

Nakon što smo zagrebali u teoriju prešli smo u akciju! Članovi i voditelji Eko-patrole raštrkali su se Gradinom sa zadatkom da pronađemo svoje fosile, okamenjene školjke ili zanimljive stijene. Nakon sat vremena potrage u ugodnoj šetnji našli smo se ponovo svi skupa na vrhu, da pokažemo jedni drugima što smo pronašli i popričamo o tome. Uistinu smo pronašli jedan pravi fosil rudista! Ostalo su bile školje, zanimljive formacije u vapnencu i nekoliko vrsti drugog kamenja. Sa skupljenim kamenjem napravili smo “test tvrdoće” čiji je cilj bio primjetiti kako su stijene i kamenje u prirodi različite tvrdoće, što nam dokazuje njihov različit postanak. Nakon toga napravili smo sami svoje fosile – fosile budućnosti – utiskivajući pronađene školjkice i listiće biljaka u glinamol.

Naše malo istraživanje naravno popratili smo različitim igrama koje su nam pomogle da ostanemo skoncentrirani i veseli!

Preporučamo pročitati.


Argonauta je član.